Svaka zemlja ima svoj kulturni identitet. Isto tako i u Švicarskoj postoje neki nepisana pravila koja bi trebalo poštovati. Međutim, ona se mogu razlikovati zavisno od situacije.
Švicarska je kulturno raznolika zemlja. Naročito zbog četiri govorna područja. Tako da nije iznenađujuće da se mentaliteti u pojedinim područjima veoma razlikuju. Kulturne osobenosti njemačkog govornog područja ne moraju važiti i za francusko govorno područje. Takođe razlike između urbanih i seoskih područja mogu biti velike. Međutim, ipak postoji nekoliko sličnosti.
U Švicarskoj se prilikom pozdravljanja rukuje i gleda u oči, također i kad se pozdravljaju muškarci i žene. Uobičajeni pozdrav u kantonu Bern je "Grüessech" na njemačkom i "Bonjour" na francuskom (među prijateljima postoje i drugi pozdravi poput "Hallo" ili "Tschou" na njemačkom ili "Salut" na francuskom). U nekim regijama postoje i drugi oblici pozdrava. Ako niste sigurni, najbolje je reći "Grüessech" ili "Bonjour". U seoskim oblastima se pozdravlja na ulici, čak i ako se osobe ne poznaju. Takođe su važni izrazi "hvala" i "molim": Na primjer, u prodavnicama ili restoranima postoji ritual da se više puta kaže "hvala" i "molim".
Čuvena Švicarska tačnost nije samo kliše. Ukoliko kasnite više od 5 minuta trebalo bi da to javite telefonom. Posebno u poslovnom svijetu se cijeni tačnost. Čak se i 5 minuta smatra kašnjenjem. Ako kasnite, morate na vrijeme obavijestiti pretpostavljene ili zaposlene. Ukoliko se želite sastati privatno, obično dogovorite sastanak unaprijed. Nenajavljene posjete nisu pravilo, čak ni u privatnom okruženju.
Pravilno razumijevanje nije uvijek lako, posebno ako (još uvijek) nemate zajednički jezik. Komunikacijske navike također se razlikuju od osobe do osobe u Švicarskoj. Ali uopšteno se može reći da se učtivost puno cijeni. Postoje ljudi koji se izražavaju vrlo direktno i eksplicitno, ali postoje i drugi koji izbjegavaju direktne razgovore. Ove osobe izražavaju kritike često skriveno. Međutim, ipak ponekad očekuju da njihovi sagovornici primijete tu kritiku. To nije nikako jednostavno i mogu nastati nesporazumi. Dobro slušanje druge osobe, ponavljanje onoga što ste čuli i pitanje ako nešto ne razumijete mogu vam pomoći. Ovo se odnosi i na pisanu komunikaciju. Ponekad se u konfliktnim situacijama izbjegava direktna konfrontacija. Na primjer, može se dogoditi da od komšije kojeg nešto muči dobijete pismo umjesto da se traži direktni razgovor. Ako je nešto nejasno, bolje je pitati previše nego premalo.
