Pristup tržištu rada

Pitanje radne dozvole se obično rješava istovremeno sa izdavanjem dozvole za boravak. Prirodno je da osobe koje imaju pravo boravka, istovremeno imaju i pravo da rade u Švicarskoj. Zahtjev za radnu dozvolu podnosi poslodavac ili osoba lično, što je ovisno od državljanstva i radnog staža te osobe. U slučaju neizvjesnosti može pomoći neka od dole navednih službi. U ovim službama se savjetuju i osobe koje još uvijek ne žive u Švicarskoj, a željele bi ovdje raditi. Priznatim izbjeglicama (dozvola B) i privremeno primljenim osobama sa ili bez izbjegličkog statusa (dozvola F) od 2019. godine nije više potrebna posebna dozvola za rad. Uprkos tome oni moraju početak i kraj svakog zaposlenja prijaviti Kantonu koristeći službeni obrazac (Obaveza prijavljivanja | Meldepflicht| procédure d'annonce). Kanton u kojem radite je nadležan. Ovo prijavljivanje je besplatno. Osobe koje su procesu traženja azila (dozvola N) i dalje trebaju dozvolu za rad.

Može li neko osnovati svoje preduzeće u Švicarskoj zavisi od njegovog državljanstva i statusa boravka. Za osobe iz EU/EFTA zemalja i za one osobe koje imaju dozvolu boravka C, osnivanje vlastitog preduzeća je jednostavnije. Samostalnu djelatnost mora se prijaviti u opštini prebivališta. Osobe iz zemalja koje nisu članice EU / EFTA-e moraju prethodno podnijeti pismeno prijavu Uredu za ekonomska pitanja. Služba za migraciju (Migrationsdienst | Service des migrations) informiše migrante o tome da li je moguće osnovati privatnu firmu. Ukoliko želite raditi samostalno morate se sami prijaviti kod AHV kase, porodičnog kompenzacionog fonda i još eventualno u osiguranje od nezgoda i penzionu kasu.

Svaki plaćeni posao mora se prijaviti nadležnim vlastima. Osoba, koja nije nije prijavljena u socijalnom osiguranju, nema dozvolu za rad ili ne ne plaća porez na prihode, radi protivzakonito. To se zove rad na crno ili neprijavljeni rad (Schwarzarbeit | travail au noir). Rad na crno ima pravne posledice kako za poslodavca tako i za zaposlene. Pored toga, svako ko radi na crno nije osiguran od ukoliko ostane bez posla, od nezgode ili invalidnosti i nema penziono osiguranje. Ukoliko neko smatra da njegov poslodavac ne postupa korektno sa zaposlenim osobama treba se obratiti besplatnom pravnom savjetovalištu.

Mladi smiju raditi tek nakon navršene 15. godine života. Lakši i manji poslovi (npr. poslovi za vrijeme raspusta) su dozvoljeni. Roditelji i poslodavci moraju obratiti pažnju da mladi ljudi ne budu preopterećeni tim poslom. Za mlade do 18 godina važe posebne zakonske odredbe o radu.